ESE KOKO IBITABO BITANU BIBANZA MURI BIBIBLIYA PENTATEUK (PENTATEUCH) BYANDITSWE NA MOSE?
Inkomoko,
ibimenyetso n’iterambere ryabyo mu mateka.
Pentateuch ni iki?
Ijambo Pentateuch rikomoka
ku magambo y’Ikigiriki penta (“bitanu”) na teuchos (“umuzingo”
cyangwa “igitabo”), bityo rikaba risobanura “ibitabo bitanu.” Rikoreshwa ryerekeza ku bitabo bitanu
bibanza bya Bibiliya: Itangiriro
(Genesis), Kuva (Exodus), Abalewi (Leviticus), Kubara (Numbers), na Gutegeka
kwa Kabiri (Deuteronomy). Mu muco w’Abayahudi, ibi bitabo byose
hamwe bizwi nka Torah, ijambo risobanura “amategeko” cyangwa “inyigisho”
(Sailhamer, 1992).
Mu binyejana byinshi, imigenzo
y’Abayahudi n’Abakristo yagiye ihuza Pentateuk
na Mose, imwerekana
nk’umuntu w’ingenzi mu kwakira, kwandika no kugeza ku Bisirayeli amategeko
n’inkuru z’ingenzi zashingiweho mu kubaka ubuzima bw’ubwoko bw’Imana. Nyamara,
ikibazo gitangaje kivuka iyo dusomye inyandiko ubwayo. Mu Gutegeka kwa
Kabiri 34:5, haravuga hati: “Nuko
Mose umugaragu w’Uwiteka apfira aho mu gihugu cya Mowabu.” Umurongo wa 6 ugakomeza uti: “Nta muntu
wamenye aho yahambwe kugeza n’uyu munsi.” None se, Mose
yashoboraga ate kwandika inkuru y’urupfu rwe no gushyingurwa kwe?
Iki kibazo ni kimwe mu
byatangiriyeho ubushakashatsi bwa none kuri Bibiliya. Bushingiye ku bimenyetso
biboneka imbere mu nyandiko ubwayo, abashakashatsi benshi bavuga ko Pentateuk,
uko iri mu ishusho yayo ya nyuma, itaba
yaranditswe yose na Mose wenyine. Muri iyi nyandiko, turasesengura iki
kibazo dushingiye ku bimenyetso bya Bibiliya, ku bushakashatsi bw’amateka,
ndetse no ku rugendo rwagutse inyandiko zera zanyuzemo mu isi ya kera.
Ibimenyetso
bya Bibiliya bishyigikira uruhare rwa Mose mu kwandika Pentateuk
Hari imirongo myinshi ya Bibiliya
ishyigikira imyumvire gakondo, ivuga ko Mose yanditse ibice by’ingenzi bya
Pentateuk. Mu Kuva 24:4, haravuga ngo “Mose yandika amagambo yose
y’Uwiteka.” Mu Gutegeka kwa Kabiri 31:9, havuga ko Mose yanditse ayo mategeko, akayaha abatambyi.
No mu Isezerano Rishya, Yohana
5:46 ihuza ibyo Mose yanditse n’inyigisho za Yesu, aho Yesu agira ati: “Iyo
mwizera Mose nanjye muba munyizeye, kuko ari ibyanjye yanditse”
Iyi mirongo igaragaza ko Mose
yagize uruhare rutaziguye mu kwandika no gutambutsa ihishurwa ry’Imana, cyane
cyane amategeko yari ishingiro ry’isezerano hagati y’Imana n’Abisirayeli.
Nk’umuyobozi w’ingenzi mu mateka no mu mibereho y’idini y’Abisirayeli,
birumvikana kuvuga ko Mose yagize uruhare rukomeye mu mategeko, inyigisho
n’imigenzo, byaje kuba igice cya Pentateuch (Wenham, 1994).
Ibimenyetso
bya Bibiliya bigaragaza ko Mose atariwe wanditse pentateuk yose nk’uko iri ubu.
Nubwo hariho uwo murage gakondo
uhuza Pentateuk na Mose, hari ibice bimwe na bimwe biri muri Pentateuch ubwayo
bigaragaza ko Mose atashoboraga kuba yaranditse inyandiko yose uko tuyifite uyu
munsi.
Urugero rugaragara cyane ni Gutegeka
kwa Kabiri 34:5–6, havuga ngo: “Nuko
Mose umugaragu w’Uwiteka apfira aho mu gihugu cya Mowabu. Nta muntu wamenye aho
yahambwe kugeza n’uyu munsi”.
Kubera ko umuntu adashobora
kwandika inkuru y’urupfu rwe bwite nyuma yo gupfa, iki gice kigomba kuba
cyaranditswe n’undi muntu cyangwa cyaratunganyijwe n’undi mwanditsi nyuma y’urupfu
rwa Mose. Mu muco gakondo, bamwe bagiye batekereza ko uwo muntu ashobora kuba
Yosuwa cyangwa undi mwanditsi wamukurikiye.
Ikindi kandi, imvugo zisubirwamo
nka “kugeza n’uyu munsi” zishobora kugaragaza ko umwanditsi yabonaga
ibintu byabaye kera, akabivuga ari umuntu uri mu kindi gihe. Ibi bishobora
gusobanura ko ibice bimwe byanditswe cyangwa byatunganyijwe nyuma y’igihe ibyo bintu
byabereye (Friedman, 1997).
Ubushakashatsi bushingiye kuri
bene ibi bimenyetso bwatumye, benshi batangira gushaka ibimenyetso by’ukuntu Pentateuch yaba yaragiye ikorwa mu
byiciro bitandukanye. Ibyamenyekanye ni nka Documentary Hypothesis,
cyangwa JEPD.
Inyandiko ya Documentary Hypothesis (JEPD)
Documentary Hypothesis ni imwe
mu nyigisho zamenyekanye cyane mu bushakashatsi ku ishingwa rya Pentateuk,
ikunze kuvugwa mu magambo ahinnye nka JEPD.
Iyi nyigisho ivuga ko Pentateuk yaraturutse ku masooko ane y’ingenzi
yanditswe mu bihe bitandukanye, nyuma akaza guhurizwa hamwe no gutunganywa
kugira ngo abe inyandiko imwe ihuriweho (Wellhausen, 1885/2001).
J –
Yahwist
J ni
inyuguti ihagarariye isoko ryitwa Yahwiste. Iri zina rishingiye ku
gukoresha izina ry’Imana Yahweh (Yehova). Iyi soko izwiho uburyo bwo
kuvuga inkuru mu buryo burambuye kandi bushushanya ibintu. Muri rusange yagiye ihuzwa
n’imigenzo y’Ubwami bw’i buyuda
mu majyepfo.
E –
Elohist
E
ihagarariye Elohiste. Izina rishingiye ku ijambo ry’Igiheburayo Elohimu,
na ryo rikaba ari rimwe mu mazina akoreshwa mu kuvuga Imana. Isoko yaryo yagiye
ihuzwa n’imigenzo yakomokaga cyane mu Bwami bwa Isirayeli mu
majyaruguru.
D –
Deuteronomist
D
ihagarariye Deuteronomiste, ihuzwa cyane cyane n’igitabo cyo Gutegeka
kwa Kabiri (Deuteronomy). Uyu mugenzo ushimangira cyane isezerano
(covenant), amategeko, kumvira Imana, no kuba indahemuka ku masezerano yayo.
P –
Priestly
P
ihagarariye Priestly tradition, cyangwa umuco w’abatambyi. Uyu mugenzo
wo wibanda cyane ku mihango y’idini, ibitambo, ibisekuruza, amategeko yo kwera,
ubutambyi n’Ubuturo bwera (Tabernacle).
Muri iyi Documentary Hypothesis, izo
soko zifatwa nk’inyandiko cyangwa imigenzo yagiye ibaho mu bihe bitandukanye,
nyuma igatunganywa (redacted) igahurizwa hamwe mu ishusho ya Pentateuch
dufite ubu. Abashakashatsi bamwe, bavuga ko ibyo byabaye cyane cyane hagati
y’ikinyejana cya cumi n’icya gatanu mbere ya Yesu Kristo, kandi ko gutunganya
inyandiko byakomeje mu gihe cy’Ubunyage bw’i Babuloni cyangwa nyuma yabwo
(Baden, 2012).
Nk’uko twabibonye mu nyandiko
yacu ibanza ivuga ku rugendo rurerure rwa Bibiliya mu mateka, ubwinshi bw’ibice
bigize Pentateuk, uburebure bwabyo, imiterere yabyo itandukanye n’ibitekerezo byimbitse
birimo, bituma bigorana kuvuga ko ishusho yayo ya nyuma yakozwe n’umwanditsi
umwe gusa mu gihe kimwe.
Urugendo rw’Ihererekanywa rya Bibiliya
Kugira ngo dusobanukirwe neza uko
Pentateuk yagiye ikorwa, tugomba kuyishyira mu mateka yagutse y’ihererekanywa
ry’Ibyanditswe. Mu isi ya kera, ibitabo ntibyandikwaga kandi ntibyasohorwaga
nk’uko tubibona muri iki gihe.
Ibikoresho byo kwandikaho byari
bike ugereranyije n’ibihari muri iki gihe. Ibyo bikoresho byarimo amabuye,
ibisate by’ibumba, papirusi (papyrus), n’uruhu rw’inyamaswa (parchment).
Kwandika na byo byasabaga ubumenyi bwihariye, kandi abantu bashoboraga kubyandika
neza bari bake. Abanditsi b’abahanga (scribes) bagiraga uruhare rukomeye
mu kwandika no kubungabunga inyandiko.
Igice kinini cy’imigenzo ya mbere
y’Abisirayeli cyabanje kubikwa no gutambutswa mu kanwa mbere y’uko cyandikwa.
Mu bihe byakurikiyeho, iyo migenzo yaranditswe, irandukurwa, iratunganywa,
ndetse rimwe na rimwe ihuzwa n’indi migenzo n’inyandiko bitewe n’uko abanditsi
bakurikiranye. Ayo matsinda y’abanditsi yagize uruhare rukomeye mu kubungabunga
inyandiko no gutuma ubutumwa bwazo bukomeza kugera ku bindi bisekuru (Carr,
2011).
Uru rugendo rurerure rushobora
gufasha gusobanura impamvu muri Pentateuk dusangamo uburyo butandukanye bwo
kwandika, gusubiramo inkuru zimwe, ndetse n’insanganyamatsiko za tewolojiya
(theological emphases) zitandukanye. Nanone rugaragaza ukuntu kubungabunga
Ibyanditswe mu binyejana byinshi byasabaga umurimo ukomeye kandi usaba ubwitonzi.
Icyo ni cyo gisobanuro cyo
kwibaza niba umuntu umwe yabasha kwandika iyo nyandiko, urebye ubwinshi
bw’ibitekerezo bya tewolojiya birimo, ubuhanga bw’ubuvanganzo (literary
sophistication), n’ibice bitandukanye bigize Pentateuk.
Umwanzuro
Ikibazo cyo kumenya niba Mose
yaranditse Pentateuk kiracyari kimwe mu bibazo bigibwaho impaka mu
bushakashatsi bwa Bibiliya muri iki gihe. Ni ikibazo gikomeye ku buryo na n’ubu
hari abantu benshi batangira gusoma Ibyanditswe byera bavuga ko bagiye gusoma igitabo cya mbere (Itangiriro)
cyangwa icya kabiri cya Mose (Kuva).
Bibiliya ubwayo iduha ibimenyetso
bishyigikira ko Mose yagize uruhare rw’ibanze mu kwakira, kwandika no
gutambutsa Amategeko.
Birashoboka kandi ko we ubwe yanditse ibice by’ingenzi byayo. Ariko nanone,
ibimenyetso biboneka imbere mu nyandiko ubwayo, cyane cyane inkuru y’urupfu rwa
Mose, hamwe n’ubushakashatsi bw’amateka n’ubuvanganzo, bituma abashakashatsi
benshi bavuga ko Pentateuk, uko iri mu ishusho yayo ya nyuma ari umusaruro w’inzira
ndende yarimo amasoko atandukanye, abanditsi n’abatunganya inyandiko mu
bisekuru byinshi.
Bityo rero, twavuga ko Pentateuch
atari “iya Mose” mu buryo bwo kuvuga ko ari igitabo Mose yanditse wenyine kuva ku ntangiriro kugeza ku mpera.
Yitirirwa Mose kubera uruhare rwe rw’ibanze mu kwakira no gutambutsa Amategeko,
ndetse no kuba yaranditse ibice by’ingenzi byayo. Ariko, uko ubushakashatsi
bw’amateka n’inyandiko bubigaragaza, Pentateuch yakomeje gukorwa, gutunganywa no guhurizwa hamwe
nyuma y’igihe cya Mose, kugeza igeze ku ishusho dufite uyu munsi.
Ibi ntibigomba guhita bifatwa
nk’ikintu kigamije gusenya ukwizera. Ahubwo bidufasha gutandukanya uburyo
Imana yahishuriye abantu Ijambo ryayo n’uburyo abantu baryanditse,
bakandukura, bakabungabunga kandi bagatanga izo nyandiko mu mateka. Kumenya
amateka y’Ibyanditswe ntibisobanura ko umuntu ahakana Imana cyangwa agatesha
agaciro Bibiliya. Ahubwo bifasha umwizera gusoma Bibiliya afite ubumenyi
bwimbitse ku mateka yayo, ku rurimi rwayo, ku muco wayo, no ku buryo yagiye
ibungabungwa.
Pentateuch rero ni umurage
ukomeye w’amateka, ukwizera n’inyigisho z’ubwoko bw’Imana. Mose afite umwanya
w’ibanze muri uwo murage, ariko ishusho ya Pentateuch dufite uyu munsi
ntishobora gusobanurwa neza nk’umusaruro w’umwanditsi umwe gusa. Ni inyandiko
yanyuze mu rugendo rurerure
rw’ihererekanywa, kwandikwa, gukusanywa no gutunganywa, kugeza ubwo
yageze ku ishusho yayo ya nyuma.
Umwanditsi: Moise
IRADUKUNDA,
Umunyeshuri kuri kaminuza ya
protestanti Murwanda.
Amasoko:
Baden, J. S. (2012). The
composition of the Pentateuch: Renewing the documentary hypothesis. Yale
University Press.
Carr, D. M. (2011). The
formation of the Hebrew Bible: A new reconstruction. Oxford University
Press.
Friedman, R. E. (1997). Who
wrote the Bible? HarperCollins.
Sailhamer, J. H. (1992). The
Pentateuch as narrative. Zondervan.
Wellhausen, J. (2001). Prolegomena
to the history of Israel. Dover Publications. (Original work published
1885).
Wenham, G. J. (1994). Exploring
the Old Testament: A guide to the Pentateuch. InterVarsity Press.




